Što je gripa?

Gripa je sezonska epidemijska bolest koja se manifestira kao akutna infekcija dišnog sustava naglog početka čiji dolazak svake godine iščekujemo dolaskom hladnijih dana i boravkom više vremena u zatvorenim prostorima.

Koje vrste virusa gripe imamo?

Tri su tipa virusa gripe – tip A, B i C. Uzročnik bolesti kod ljudi najčešće je virus tipa A, ili pak B tip, dok je C zbog svoje blage kliničke slike manje važan.

Jedna od značajki virusa gripe je njegova sposobnost mutacije, tj. stalnog mijenjanja. Time nastaju sojevi koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu u našem organizmu pri prethodnom kontaktu. To je razlog zašto od gripe možemo ponovo oboljeti, tj. zašto nemamo trajnu imunost, kao i razlog potrebe za cijepljenjem svake godine.

Kako se prenosi gripa?

Osnovni put prijenosa gripe je kapljični. Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori osobito su pogodni za njegovo širenje. Moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama kao i preko zaraženih predmeta dodirujemo svoja usta, oči ili nos.

Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i dulje vrijeme, do dva tjedna. Važno je reći kako bolesnik može biti zarazan i dan prije početka simptoma bolesti.

Sve to doprinosi lakom i brzom širenju virusa i bolesti među ljudima, a i donekle objašnjava epidemiološku pojavnost gripe zimi, kada ljudi učestalije borave u zatvorenim prostorima. 

Koji su simptomi gripe?

Gripa je akutna infekcija dišnog sustava, uzrokovana virusom gripe. Inkubacija (vrijeme od kontakta s virusom do pojave simptoma bolesti) iznosi 1-4 dana.

Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija dišnih puteva od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati).

• Karakterizira je visoka temperatura (38^oC i višom), glavobolja i opća malaksalost.

• Kasnije slijede simptomi curenja iz nosa, grlobolja i kašalj, koji u većini slučajeva spontano prolaze unutar sedam dana.

Kašalj može potrajati i nakon što ostali simptomi prestanu.

Kod djece uz navedene simptome može se pojaviti mučnina, povraćanje i proljevaste stolice.

Dok od prehlade većina ljudi oboli i po nekoliko puta godišnje, gripa je sezonska bolest od koje se najčešće oboli jedan put u godini (jesen-zima).

Kako razlikovati gripu i prehladu?

Naime, prehladu, koju ne uzrokuje virus gripe i time nije ista bolest, karakteriziraju više izraženi:

• simptomi dišnog sustava od samog početka,
• a manje opći simptomi (visoka temperatura (38^oC i višom), glavobolja i opća malaksalost).

Njihovo razlikovanje je važno jer prehlada je značajno blaža i prolazi uglavnom bez komplikacija ili se veže uz vrlo blage komplikacije poput upale sinusa i upale unutarnjeg uha. Upravo je ovo ključ razlikovanja prema prehladi koju ne treba zamijeniti za gripu. 

Kako se gripa dijagnosticira?

Najčešće temeljem razvoja simptoma bolesti.

Posjeta liječniku se obavlja kod pogoršanja postojećih simptoma ili pojave komplikacija, gdje se s jedne strane sprječava opterećivanje ambulanti obiteljske medicine kada bolest prolazi svojim očekivanim tijekom, dok se s druge strane sprječava okupljanje u skupinama u čekaonicama ambulanti u kojima se virus gripe lakše širi među ostalom populacijom.

Kako se gripa liječi i kako se sprječava prenošenje?

Imajući na umu tijek bolesti i njenu spontanu regresiju, kod pojave prvih simptoma i sumnje na gripu ne treba žuriti liječniku. 

Potrebna je:

• obilna hidracija (zbog visoke temperature potreban je dodatni unos tekućine),
• uzimati lijekove protiv visoke temperature (tu bi prednost trebali imati lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena u odnosu na pripravke s acetilsalicilnom kiselinom),
• kako je uzročnik bolesti virus nije opravdano uzimati antibiotike za liječenje gripe.

Koje su komplikacije gripe i kako se liječe?

Prema izvoru HZJZ u sezoni 2022./2023. prijavljeno je 5 smrtnih slučajeva od gripe (vjerojatno zbog korištenja zaštite zbog COVID-19 pandemije), međutim prije COVID-19 pandemije u sezoni 2018./2019. bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u usporedbi s prethodnim sezonama, pa je tako do sada dojavljeno 85 smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. 

U odnosu na prehladu gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo u:

• djece,
• starijih osoba,
• kod osoba koje imaju oslabljen imunosni sustav (to su npr. oboljeli od zloćudnih bolesti u kojih je u tijeku liječenje),
• osobe koje su pod različitom imunosupresivnom terapijom (dugotrajna uporaba kortikosteroida, transplantirani pacijenti), hematološki bolesnici ili osobe s infekcijom HIV/AIDS.)  i
• kroničnih bolesnika.

Komplikacije su najčešće plućne, međutim mogu zahvatiti bilo koji organski sustav.

Cijepljenje protiv gripe.

Cijepljenje protiv gripe smanjuje pobol, ali i učestalost komplikacija, potrebu za bolničkim liječenjem oboljelih, kao i ukupnu smrtnost.

Važno je istaknuti i ekonomsku stranu, imajući u vidu uštede na korištenju antibiotika, protuvirusnih lijekova, ali i manji broj dana izostajanja s posla.

Cijepiti se mogu svi koji su motivirani za to. Provodi se jednom godišnje od listopada do siječnja ili kod nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite (pedijatra, odnosno liječnika obiteljske medicine) ili u Zavodima za javno zdravstvo. Svakako se preporuča pacijentima starijim od 65 godina, trudnicama i dojiljama, kao i bolesnicima s ostalim kroničnim bolestima koji čine rizične skupine.

Cijepljenje se također preporuča zdravstvenim djelatnicima i svim osobama koje su profesionalno u kontaktu ili pružaju skrb visoko rizičnim skupinama. 

Ne cijepe se djeca mlađa od 6 mjeseci, akutno bolesni, alergični na proteine jaja, kao i oni koji su tijekom prethodnih cijepljenja imali pretjerane reakcije. Cjepivo je vrlo sigurno.

Najčešće komplikacije vežu se uz samo ubodno mjesto gdje mogu nastati crvenilo, oteklina i bolnost. Vrlo rijetko može se javiti i alergijska reakcija, te kratkotrajna sustavna reakcija u vidu blago povišene tjelesne temperature. 

Najčešće zablude oko cijepljenja

Gripu ne možemo dobiti od cjepiva jer ono sadrži samo pojedine površinske proteine virusa gripe ili njegove ovojnice.

Upravo najveći broj nedoumica kao i krivih predodžbi vezan je baš uz samo cijepljenje. Shodno tome je važno istaknuti kako gripu ne možemo dobiti od cjepiva.

Vrijeme potrebno za stvaranje zaštitnog titra protutijela je otprilike dva tjedna nakon cijepljenja. Kod kontakta s pravim virusom naša će nas protutijela zaštititi od bolesti ili učiniti kliničku sliku značajno blažom.

Osim cijepljenja kao preventivne metode vrlo su važne i ostale epidemiološke kao i higijenske mjere sprječavanja širenja infekcija. Ne trebamo zaboraviti vrlo jednostavno i osnovno pranje ruku, provjetravanje prostorija, te izbjegavanje boravka u prenapučenim zatvorenim prostorima poput trgovačkih centara ili čekaonica. 

Literatura:

1. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33377/Gripa.html
2. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/35905/Gripa-i-komplikacije.html
3. https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/prevencija-zaraznih-bolesti/gripa-influenca
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/gripa-u-hrvatskoj-u-sezoni-2018-2019-17-2-2019/
5. https://n1info.hr/vijesti/hzjz-objavio-koliko-je-ljudi-dosad-umrlo-od-gripe/

Autor članka: Poljak Božidar dr.med. spec. obiteljske medicine